Klo ƒe ƒunukpeƒetetedɔ (UKA) nye amekoko si woate ŋu azã ɖe klo ƒe ƒunukpeƒetetedɔ (TKA) teƒe hena ƒunukpeƒetetedɔ dada. Ke hã, nyatakaka siwo ku ɖe UKA ƒe kpododonu ƒe agbɔsɔsɔme ŋu ɖee fia be ƒe 7 ƒe agbetsitsi ƒe agbɔsɔsɔme nye 74%, si bɔbɔ ŋutɔ wu TKA tɔ (92%). Togbɔ be dɔnɔwo ŋutɔ ƒe nusiwo nana woado kpo nu ƒe afɔkua dzina ɖe edzi, abe dɔnɔ siwo metsi o kple ŋutilã ƒe lolome ƒe dzesi (BMI) si lolo wu ate ŋu ana UKA ƒe kpododonu ƒe afɔkua nadzi ɖe edzi hã la, wobu amekoko ƒe mɔ̃ɖaŋununya me vodadawo be wonye afɔku vevi siwo ana woado kpo nu kaba. Le UKA la, esesẽna be woakpɔ ametia ƒe wɔwɔme ƒe ɖoɖo nyuitɔ kekeake kple overhang (overhang) gbɔ. Ele be woadzi akɔta ƒe akpa si wotsɔ wɔe ƒe lolome eye woade eme le mɔ si ana lãkusi falɛfalɛwo ƒe dziku naɖe akpɔtɔ nu, eye wokpɔe be akɔta ƒe titina ƒe ʋuʋu wu milimeta 3 nye afɔku gã aɖe na Oxford Knee Score (OKS) ƒe ɖiɖi kple vevesese ƒe dzidziɖedzi. Taɖodzinu vevitɔ si le numekuku sia ŋue nye be woada UKA ƒe dɔdamɔnu kple nɔnɔmetatawo ɖeɖe me tsonu bliboa kpɔ.
Xlẽ Nu Geɖ89853d99c1d4f54414=Mɔ̃ɖaŋununya si le anyigba Nu Geɖ89853d99c1d4f54414=Mɔ̃ɖaŋununya si le anyigba dzi: